• Bele Bartoka 24a, Beograd, Borča
  • 011 3321 138, 011 3328 870, 064 1224179
Sta je giht

ŠTA JE GIHT?

Giht je oblik metaboličkog reumatizma koji nastaje usled nakupljanja soli mokraćne kiseline u zglobovima ali i drugim delovima tela, što je posledica povišene koncentracije mokraćne kiseline u krvi. Češće oboljevaju muškarci stariji od 40 godina, a žene znatno ređe i to u menopauzi.

Ovo oboljenje je poznato još od starog Egipta, a nekada su ga nazivali “bolest kraljeva”, jer je njegov nastanak povezivan sa neumerenim unosom hrane, neadekvatnom ishranom i konzumiranjem alkohola.

Giht je gotovo najučestaliji uzrok zapaljenja zglobova kod ljudi starijih od 40 godina. Češće se javlja kod muškaraca nego kod žena, a po nekim statistikama, skoro svaki pedeseti muškarac stariji od 30 godina pati od ovog oboljenja. Ovaj procenat se povećava sa starenjem, te se smatra da svaki deseti muškarac iznad osamdeset godina boluje od gihta. Kod žena, giht se uglavnom javlja nakon menopauze.

Neka oboljenja i stanja koja mogu uticati na pojavu gihta su:

  • Bubrežna oboljenja
  • Gojaznost
  • Alkoholizam
  • Psorijaza
  • Visok krvni pritisak
  • Kardiovaskularne olesti
  • Maligne bolesti
  • Dijabetes

 

KAKO NASTAJE GIHT?

Sve ćelije čovekovog organizma, ali i razne namirnice u našoj ishrani sadrže supstance koje se zovu purini. Procesom starenja dolazi do propadanja ćelija organizma, ali i lošijeg metabolizma purina unetih putem hrane, te nizom hemijskih reakcija od purina nastaje krajnji produkt – mokraćna kiselina. Kod zdravih ljudi, višak mokraćne kiseline se izlučuje preko bubrega. Ako, pak, organizam ne može da izbaci taj višak, dolazi do njene kristalizacije i pojave taloženja soli mokraćne kiseline u zglobovima, ali i u drugim tkivima, te i do pojave oboljenja zvanog giht.

FFAKTORI RIZIKA ZA NASTANAK GIHTA

 

  • Ishrana namirnicama koje su bogate purinima (iznutrice, meso iz organskog uzgoja, vrste masne ribe, sardine, mesne prerađevine, gazirana pića, slatkiši, peciva, torte i kolači…)
  • Konzumiranje veće količine alkoholnih pića, pogotovo piva
  • Nasledni faktor – kod ovih osoba giht se javlja u ranijem životnom dobu i ima težu kliničku sliku
  • Upotreba nekih lekova (diuretika, acetisalne kiseline…)
  • Maligna oboljenja i hemioterapija
  • Hronične bubrežne bolesti

 

SIMPTOMI GIHTA

Giht se javlja iznenada, pojavom jakog bola u zglobu, najčešće u korenu nožnog palca. Bol se uglavnom javlja noću, te se često dešava da osoba ode na spavanje bez ikakvih simptoma, da bi se tokom noći probudila od iznenadnog bola, koji može biti toliko snažan da onemogućava bilo kakav dodir obolelog mesta.

Zglob postaje otečen, a koža oko njega je sjajna, zategnuta, crveno-modre boje. Mogu se, usled zapaljenja, javiti i povišena telesna temperatura, groznica i jeza. Ovaj akutni proces traje od nekoliko dana do dve nedelje, nakon čega se simptomi povlače i nestaju.

Sledeća epizoda napada gihta se najčešće javlja u prvoj godini posle prvog ataka, što može biti uzrokovano i faktorima rizika poput prejedanja, pijenja alkohola, nekih povreda, hirurških intervencija, uzimanja određenih lekova…

Ako oboljenje traje duže, vreme između napada postaje sve kraće, a povećava se i broj zahvaćenih zglobova. Ukoliko se ne leči, akutni giht prelazi u hronični stadijum.

Hronični giht se, osim zahvaćenih zglobova, manifestuje i pojavommalih beličastih, čvrstih čvorića (tofusa) na raznim delovima tela (hrskavici, sinoviji zglobova, tetivama, burzama, na prstima šaka, kolenu, ušnim školjkama, u koži i u drugim mekim tkivima). Mogu se javiti i kamenčići u bubrezima (urolitijaza).

DIJAGNOZA GIHTA

Za postavljanje dijagnoze najčešće je dovoljan detaljan pregled lekara fizijatra jer je klinička slika pacijenta vrlo specifična (najčešće je u pitanju bolan palac noge, koji je crven i otečen, ali to može biti i skočni zglob ili koleno). Fizijatar dalje pacijenta šalje reumatologu radi definitivne potvrde oboljenja. Takođe, za dijagnostikovanje je bitno uraditi i merenje koncentracije mokraćne kiseline putem krvi.

LEČENJE GIHTA

Giht je oboljenje koje leče reumatolog i fizijatar. Reumatolog donosi odluku o specifičnom i drugom medikamentoznom lečenju iz domena reumatologije, a fizijatar određuje medikamentoznu i fizikalnu terapiju koja je jako važna u procesu lečenja.

Ordinacija za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Dr Vergaš se već dugi niz godina posvećuje ovom oboljenju i leči pacijente sa gihtom. U našoj ordinaciji vas čeka stručni tim lekara i fizioterapeuta koji će vam omogućiti pravilno i pravovremeno lečenje ove bolesti sprovođenjem adekvatne fizikalne terapije i davanjem posebnog režima ishrane.

Posetite našu stranicu https://drvergas.com/ i saznajte više o nama i našem radu.

2 Komentara

Ostavite odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljena.

*