• Bele Bartoka 24a, Beograd, Borča
  • 011 3321 138, 011 3328 870, 064 1224179
fizijatrija

Fizijatar nije isto što i fizioterapeut i obrnuto. Da bi postao fizijatar, treba prvo postati lekar, doktor medicine, za šta studije traju šest godina, pa da se nakon toga završi specijalizacija fizikalne medicine i rehabilitacije koja traje još četiri godine.

Fizijatar je lekar koji postavlja dijagnozu i koji propisuje plan lečenja koji dalje sprovodi fizioterapeut. A može i sam fizijatar. Ali tako nije u praksi. Fizioterapeuti ne postavljaju dijagnozu. Fizioterapeuti leče prema postavljenoj dijagnozi, terapijom kakvu lekar propiše.

Zašto je ovo važno znati? Zbog bezbednosti stanovništva.

Uzmimo kao primer bol u donjem delu leđa. Bol u leđima može poticati od različitih faktora. Najčešće je to diskus hernija, radikulopatija, deformiteti kičme, mišićni disbalansi (ajde tako da ih nazovemo jer je opširna tema). Međutim, bol u leđima može biti i od drugih stvari, kao što su reumatizam, gde treba tačno odrediti koja vrsta reumatizma je u pitanju, jer ih ima više. Zatim, tu su i bolesti bubrega, ginekološki problemi, patološki prelomi zbog osteoporoze ili karcinoma. I još dosta stvari.

I onda, ako se desi da je npr. osteporoza, posao fizijatra je da vidi da li je to za fizikalno ili ortopedsko lečenje, ili njihovu kombinaciju. Fizijatar takođe odlučuje kada pacijenta treba slati kod endokrinologa i/ili reumatologa. Koje krvne parametre proveriti je takođe posao lekara fizijatra. Između ostalog. Ali svakako lekara.

Šta ako bol ide duž jedne ili obe noge, ako noge trnu. Šta ako otiču, ako su tople. Ako je jedna noga toplija. Kada pomisliti da je potreban pregled vaskularnog hirurga, neurologa, neurohirurga. O svemu tome, svoje mišljenje daje fizijatar.

Pacijenti se posmatraju u celini. Pacijent se lepo sasluša, dobri anamnestički podaci su više od pola dijagnoze u praksi.

Takodje, važno je napomenuti, da brz, stresan način života ume da doprinose lošem izboru lečenja, jer se u tom slučaju pacijenti najčešće opredele za instant, trenutna rešenja, koja znaju da budu kobna za pacijenta, a koja najčešće predlažu ljudi koji nisu lekari. A kod nas se popularno zovu kostolomci. Stručno hiropraktičari.

Naravno, u našoj zemlji postoje dobri hiropraktičari, koji umeju da budu neizostavni deo tima u lečenju u određenim situacijama, ali oni moraju da budu zvanično školski edukovani i da imaju zeleno svetlo od lekara za sprovođenje terapije ili da i sami budu lekari, logično.

Ovo je sve bilo kao primer za donji deo leđa. Šta je sa bolom u vratnom ili grudnom delu kičme, bolom u zglobovima – rame, lakat, ručni zglob, kuk, koleno, stopalo.

Šta je sa ostalim tegobama koje nisu bol: utrnutost, osećaj mravinjanja, žarenja na koži duž ekstremiteta. Vrtoglavice. Tremor, tj. nevoljni pokreti delova tela, povrede. I tako dalje. I tako dalje.

Javite se u ordinaciju Dr Vergaš, da dijagnostikujemo vaše stanje i ako je za fizikalno lečenje da iskusan tim fizijatara i fizioterapeuta rešava Vaš problem, kao što to radi proteklih 20 godina! Dobrodošli!

Ostavite odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljena.