• Bele Bartoka 24a, Beograd, Borča
  • 011 3321 138, 011 3328 870, 064 1224179
Sta-je-parkinsonova-bolest

Parkinsonova bolest ili Parkinsonizam je, posle Alchajmerove demencije, najčešća neurodegenerativna bolest. Uglavnom se javlja u starosnoj dobi od oko 60 godina, ali se kod nekih osoba prvi znaci bolesti primećuju i pre 40. godine. Statistike kažu da od Parkinsonove bolesti pati oko 10 miliona ljudi na svetskom nivou i da taj broj neprekidno raste. Takođe, od nje više oboljevaju muškarci nego žene.  

SIMPTOMI PARKINSONOVE BOLESTI

Glavni znaci Parkinsonove bolesti su:

  • Bradikinezija – sporost kretanja (okretanje u krevetu, ustajanje iz stolice, žvakanje hrane, oblačenje, hod)
  • Rigiditet – ukočenost – povećan otpor prilikom izvođenja pasivnih pokreta
  • Tremor u miru – nevoljni pokreti tela
  • Posturalna nestabilnost – poteškoće u održavanju ravnoteže i smetnje u koordinaciji – ovi poremećaji su glavni uzrok invaliditeta kada je bolest napredovala (mogu biti uzrok preloma kuka)

 

U osnovi ovog oboljenja je propadanje dopaminergičnih mehanizama u bazalnim ganglijama mozga.

Ostali, nemotorni simptomi u ovoj bolesti su:

  • Poremećaji spavanja
  • Zamor
  • Bol
  • Depresija, apatija, anksioznost
  • Kognitivni poremećaji – percepcija, pažnja, memorija, rezonovanje…
  • Hiposmija – delimičan gubitak mirisa
  • Ortostatska hipotenzija – veći pad krvnog pritiska prilikom zauzimanja uspravnog položaja
  • Konstipacija

 

Poremećaj selektivne motoričke kontrole i posturalnog odgovora kod bolesnika sa Parkinsonovom bolešću

  • Poremećena je sinhronizacija kretanja, balansa i posturalne tranzicije
  • Poremećena je koordinacija i sinhronizacija mišića aktiviranih u hodu, jačine, brzine sekvenci pokreta
  • Povećanje disritmije i pojava “frizinga” pri povećanim kognitivnim zahtevima u hodu
  • Poremećaj integrisanja proprioceptivnih informacija

 

Hod u Parkinsonovoj bolesti

  • Disritmija, inkonzistentan lokomotorni obrazac
  • Produžena inicijacija hoda, oklevanje pre iskoraka
  • Hod je sporiji, skraćenih koraka, sa produženom fazom oslonca sa obe noge
  • Okretanje je otežano, sa blokom trupa i karlice
  • Naglašena fleksiona postura
  • Epizode motornog blokiranja – “zamrzavanja (freezing)”
  • Prisutno je oštećenje modulacije parametara hoda u reakciji na nove i promenjene zadatke
  • POSTOJI POVEĆAN RIZIK ZA PAD

 

LEČENJE PARKINSONOVE BOLESTI

Poboljšanjem hoda kod pacijenata povećavamo njihovu nezavisnost i poboljšavamo socijalni život, što dalje uzročno-posledično utiče i na poboljšanje raspoloženja i smanjenje psihičkih smetnji.

Lečenje je medikamentozno, fizikalnom rehabilitacijom i hirurško.

Što se fizikalne rehabilitacije tiče, rade se odgovarajuće vežbe, prilagođene individualno pacijentu u zavisnosti koji od simptoma dominira.

Tako se za rigiditet rade recipročni, ritmički pokreti, istezanje.

Za bradikeneziju se vežbaju nagli, brzi pokreti, veće zamahivanje rukama, udarci nogom.

U freezingu, odnosno u oklevanju pri započinjanju pokreta – visoko koračanje, vežbanje velikih (dugih) koraka u različitim pravcima kroz uske prolaze, preskakanje prepreka, vežbanje u malim prostorima, vežbanje dvojnih zadataka.

Takođe, fizikalna terapija podrazumeva i uključivanje kompleksnih, multisegmentalnih pokreta čitavog tela, uključivanje zadataka koji zahtevaju brz odgovor, tai chi vežbe.

Trening koji podrazumeva veću upotrebu prorpioceptivnih informacija

  • Nošenje tamnih sunčanih naočara, nošenje naočara koje imaju zatamnjenu donju polovinu vidnog polja tako da bolesnik ne može da vidi svoje telo. Vežbe se mogu izvoditi na različitim podlogama koje zahtevaju adaptaciju na drugačije somatosenzorne informacije sa površine.
  • Povećavanje težine zadataka dodavanjem kognitivnih ili motornih naloga koje pacijenta uče da održi posturalnu ravnotežu za vreme izvođenja sekundarnih zadataka. Progresivno dodavanje sekundarnih zadataka hodu i održavanju ravnoteže su način da pacijent razume vezu između bezbednog kretanja i sekundarnih zadataka.

 

Hod, balans i propriocepcija su jako važne čovečije funkcije, samim tim je i rehabilitacija bolesnika sa Parkinsonovom bolešću fokusirana na ove sposobnosti središte generalne rehabilitacione strategije.

ZAKLJUČAK

Parkinsonova bolest je oboljenje koje nije moguće u potpunosti izlečiti, ali se pravilnim i pravovremenim dijagnostikovanjem i individualno prilagođenom vrstom medikamentozne i fizikalne terapije Parkinsonizam može uspešno držati pod kontrolom.

Fizijatrijska ordinacija Dr Vergaš u svojoj dugogodišnjoj praksi ima veliki broj pacijenata sa Parkinsonovom bolešću, kojima se posvećuje posebna pažnja u cilju poboljšanja kvaliteta njihovog života. Ne oklevajte da nam se obratite ukoliko vi, ili neko vama blizak ima simptome ove bolesti.

Ostavite odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljena.